Plitvička jezera, najstariji i najveći nacionalni park u Hrvatskoj, predstavljaju jedinstven prirodni fenomen međunarodnog značaja. Smješten u planinskom području Like, park obuhvaća 16 terasasto poredanih jezera koja su međusobno povezana brojnim slapovima i kaskadama, stvarajući nevjerovatnu mozaik plave i zelene boje.

Park je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1979. godine zbog svoje izuzetne ljepote i jedinstvenih geoloških procesa. Travertinski barijeri koji stvaraju jezera i slapove nastaju djelovanjem posebnih bakterija i algi, što je proces koji se i danas nastavlja, čineći park živim i promjenjivim ekosustavom.

Ukupna površina parka iznosi 296.85 km², od čega jezera zauzimaju oko 2 km². Najviši slap, Veliki slap, visok je impresivnih 78 metara. Park je prepoznatljiv po svojoj mreži drvenih mostova i šetnica koje vode posjetitelje uz i preko jezera, pružajući spektakularne poglede na svaku kaskadu.

Flora i fauna parka izuzetno su bogate s preko 1.400 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske. U parku živi i poznata populacija medvjeda, vukova, risova i brojnih vrsta ptica. Svaka sezona donosi drugačiji doživljaj - od bujnog proljeća, preko zelenog ljeta, šarenolike jeseni do čarobne zime kada slapovi zamrznu u ledene skulpture.